Proizvodnja u veljači pet posto manja nego lani

Bez autora

Mar 29 2012

Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u veljači pala za 5,2 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je znatno slabiji podatak nego što se očekivalo i ukazuje na slabost gospodarstva na početku godine. Prema desezoniziranim podacima, industrijska proizvodnja u veljači porasla je za 0,9 posto u odnosu na siječanj, dok je u odnosu na veljaču prošle godine pala za 5,2 posto. To je najveći pad proizvodnje od siječnja prošle godine, kada je potonula 6,7 posto, i drugi mjesec zaredom kako oštro pada. U siječnju je proizvodnja potonula za 4,9 posto. Podaci DZS-a znatno su slabiji nego što se očekivalo. Pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da je u veljači industrija oslabila za 0,8 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Pritom je njih dvoje očekivalo rast proizvodnje od 0,5 do 1,5 posto, a troje pad između 1 i 3 posto.

Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u veljači pala za 5,2 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je znatno slabiji podatak nego što se očekivalo i ukazuje na slabost gospodarstva na početku godine.

Državni zavod za statistiku objavio je danas da je, prema desezoniziranim podacima, industrijska proizvodnja u veljači porasla za 0,9 posto u odnosu na siječanj, dok je u odnosu na veljaču prošle godine pala za 5,2 posto.

To je najveći pad proizvodnje od siječnja prošle godine, kada je potonula 6,7 posto, i drugi mjesec zaredom kako oštro pada. U siječnju je proizvodnja potonula za 4,9 posto.

Podaci DZS-a znatno su slabiji nego što se očekivalo. Pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da je u veljači industrija oslabila za 0,8 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Pritom je njih dvoje očekivalo rast proizvodnje od 0,5 do 1,5 posto, a troje pad između 1 i 3 posto.

»Premda ne toliki, pad proizvodnje je očekivan, s obzirom na nepovoljno vanjsko okruženje, odnosno pad inozemne potražnje zbog recesije u eurozoni. S druge strane, domaća je potražnja slaba, a prisutno je i restrukturiranje, primjerice u brodogradnji i sektorima proizvodnje naftnih derivata i kemijskih proizvoda«, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

U veljači je na godišnjoj razini najviše pala proizvodnja intermedijarnih proizvoda, 17,3 posto, dok je proizvodnja energije oslabila 2,6 posto.

S druge strane, znatno je, 7,7 posto, porasla proizvodnja kapitalnih proizvoda. Proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju ojačala je, pak, za 5,3, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 1,3 posto.

Ukupno je u prva dva mjeseca ove godine industrijska proizvodnja pala za 5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

"U nastavku godine očekujemo stabilizaciju proizvodnje, pa bi pad na godišnjoj razini mogao biti nešto manji. U cijeloj ovoj godini mogao bi iznositi oko 2,5 posto", kaže Zdeslav Šantić.

Nakon niza podataka za prva dva mjeseca ove godine, Šantić očekuje pad bruto domaćeg proizvoda u prvom ovogodišnjem tromjesečju.

S obzirom da je u posljednjem lanjskom kvartalu BDP oslabio 0,2 posto na godišnjoj razini, njegov pad u prvom ovogodišnjem tromjesečju značio bi ponovni ulazak gospodarstva u recesiju, koja se definira kao pad BDP-a dva tromjesečja zaredom.

"S obzirom na stanje u gospodarstvu, pomalo iznenađuje rast osobne potrošnje u siječnju, no to su možda građani i poduzeća više kupovali prije uvođenja poreznih promjena. Većina ostalih podataka ukazuje na slabost gospodarstva. Kako je u europskim gospodarstvima aktivnost pala već krajem prošle godine, recesijske prijetnje ne iznenađuju", zaključuje Šantić.